BOŽANSKI KOD

img_7655.jpg

Svi žele neki dokaz postojanja božanskog, to je oduvijek tako, ali smatramo da mnogi unutar religije, određene religije, kroz tu religiju žele postići nekakav cilj, ponuditi dokaz, prije svega, sebi. Zapravo, religija je trebala biti smjernica, prst koji ukazuje na božanstvo. Tu nastaje problem; otprilike kao da ste u kutiji i pokušavate opisati kutiju, a pritom zaboravljate da ste u kutiji. Pravi opis kutije možete ponuditi tek kada izađete iz nje.

Pa, izađimo iz kutije, barem za trenutak.

7e191e4a4dce2f31000cfe28514b42f6.jpg

Jeste li čuli za Fibonačijev niz? Ili za PHI broj? Doći ćemo do toga, nastavite čitati.

U mnogim religijskim sistemima postoje priče kako su božji glasnici, poslanici, mesije, proroci, ili kako god, tražili da im se bog pokaže. Tako, možemo naići na priče da im se bog obratio i tražio da pogledaju u planinu kojoj će se on ukazati – planina se urušila od siline, ili se na drugim mjestima prenosi da je bog tražio od onih koji su tražili da im se otkrije, da pogledaju u Sunce – može se pogledati ali ne i gledati tako da je rečeno, ne možeš gledati u ono što sam stvorio tako da u tom obliku u kojem si sada ne možeš ni mene vidjeti. No, sve su to predanja stara koliko i religije.

Jedna priča iz novijih vremena, koju smo i uvrstili u naše dopunjeno i prošireno izdanje “Knjige o čovjeku”, jako nas se dojmilo. Naime, učiteljica vjeronauke je tražila da djeca napišu odgovore o bogu; ima li boga, gdje je bog i slično. Sva su djeca odgovorila slično, uglavnom su to bili odgovori koje su čuli od učiteljice, jedino je jedan dječak napisao drugačiji odgovor. “Ja ne znam da je šećer u mome mlijeku koje mi svako jutro priprema moja majka”, napisao je dječak, i dodao; “Šećer se otopi kad promiješam čašu s mlijekom i ja ga više ne vidim, ali ja znam da je tu, osjećam jer je mlijeko slatko. Ako mama zaboravi staviti šećer, moje mlijeko nije slatko. Ja ne vidim boga, ali ja osjetim da je tu, baš kao šećer u mome mlijeku.”

fibonacci.gif

Sjajno, zar ne? Nastavićemo istim tokom misli. Možete li vi vidjeti ljubav? Niko je ne može vidjeti ali svi je mogu osjetiti, bez iznimke, svi. Ljubav je božanski impuls, zaista, i da povučemo paralelu  pričama s početka teksta, neke stvari, u obliku u kojem smo sada jednostavno ne možemo vidjeti, ali to ne znači da nas je Tvorac zakinuo, možemo ih osjetiti, vidjeti nešto i doživjeti, pritom mislimo na ‘osjetiti nešto’ je totalno različita dimenzija postojanja. I životinja može osjećati privrženost ili ljubav prema svojim mladuncima, ali samo čovjek, pored te ljubavi, može osjetiti ljubav prema muzici, umjetnosti, čak prema ideji . To je ipak blagoslov, to je bolje od vidjeti ljubav.

goldenratio.gif

Majstor Papaji je na jednom od satsanga ispričao divnu priču, koja otprilike ide ovako;

“Djevojčica je tražila od majke novac da kupi dvije čokolade. Majka ju je pitala, zašto dvije – dovoljno ti je jedna? Želim jednu dati bogu kad dođem kući iz škole zato što je on svaki dan sa mnom, odgovorila je djevojčica. Majka se malo zabrinula. – Ne brini mama, evo, tu je i sada sa mnom u kuhinji, dođi da vidiš. Majka je došla u kuhinju ali nije vidjela ništa. Djevojčica je bila uporna, vidi mama, tu je, vidiš li? Majka je sad već zaista bila zabrinuta. -Kako da ga ja ne mogu vidjeti a ti možeš? upitala je majka. Zato mama, što ti nemaš šta da mu daš, vidi, ja imam pola čokolade od danas i daću mu to. Gledaj, rekla je djevojčica, sklopila oči i pružila čokoladu kao da je daje nekome. Djevojčica se počela blago smiješiti, njeno se lice ozarilo, bila je sretna, presretna. -Vidiš mama, uzeo je i dao meni ponovo jer on ne jede čokoladu.”

Šta se ovdje zapravo desilo? Sjetite se kad ste bili mali, sjetite se te dječje nevinosti i povjerenja koje ste imali u život, u svijet oko vas. Sjetite se sebe kao djeteta, sklopite oči, uzmite sebi drag predmet i ispružite ga, dajte ga bogu. Dajte ge bez ikakve sumnje da će ga bog uzeti jer hoće i vidite šta će se desiti. To što tada vidite, osjetite, to je TO. Ali ne zaboravite osnovni element; dječja nevinost i sigurnost da će bog uzeti čokoladu od vas.

vitruvia3.jpg

No, onima koji tragaju za fizičkim dokazima, možemo predočiti čuveni PHI (Φ – fi) broj kojeg tako lijepo opisuje Den Brown u svojoj knjizi “Da Vinčijev kod”. Čudesni PHI broj je 1, 618, a nazivaju ga još i božanski kod. PHI se smatra najljepšim brojem na čitavom svijetu, najsavršeniji broj svemira, da, božanski kod ili zlatni broj. Ono što je zaista zapanjujuće u vezi s brojem PHI je njegova uloga – osnovnog elementa kompozicije prirode. Odnosi mjera kod biljaka, životinja, pa čak i ljudskih bića sa zapanjujućom preciznošću se približavaju odnosu PHI prema 1. To što je PHI svuda prisutan u prirodi nije slučajnost, i stoga su u antičkom svijetu smatrali da je broj PHI odredio sam Tvorac univerzuma. Rani naučnici su proglasili jedan-zarez-šest-jedan-osam za Božansku proporciju.

tumblr_mywdsrnhgI1r4wthoo2_500.jpg

Kada podijelite ženske jedinke pčela s muškima u košnici, dobijete PHI, kada podijelite dužinu čovjeka od glave do poda s dužinom od pupka do poda – dobijete PHI.
Kada podijelite dužinu od ramena do prstiju sa dužinom od lakta do prstiju – opet dobijete PHI.

Koristi se u muzici prilikom odabira rupa na violini, i smatra se da u muzici najbolja akustika dobija prilikom korištenja ovog broja.

Na prvi pogled PHI je broj, koji osim što ima neka zanimljiva svojstva, ne govori ništa posebno više osim toga. Ali broj PHI ili zlatni omjer koji on čini pojavljuje se svuda oko nas. U prirodi, kod biljaka pri rasporedu listova na stabljici, i latica na cvijetovima, kod rasporeda sjemenki na biljkama poput suncokreta, na češerima crnogorice. Zatim kod životinja i čovjeka, kod omjera pojedinih dijelova tijela (ruku, nogu, glave…), proporcija lica… Zatim u umjetnosti, slikarstvu, glazbi, arhitekturi, matematici, geometriji, kosmologiji, poslovanju dionicama, marketingu, i još mnogim područjima.

Možemo ga pronaći u ritmu vlastitih otkucaja srca, u strukturi naše DNA.

Jer, tu u srcu je ljubav, i stoga mi ljubav ne možemo vidjeti, ali možemo osjetiti, što je nemjerljivo bolje.

10101010

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s